Presbiopija ili staračka dalekovidost: kada ruke postanu prekratke za čitanje

Presbiopija, poznata kao staračka dalekovidost, je postepen gubitak sposobnosti oka da izoštri sliku izbliza. Počinje između 40. i 45. godine, kada prirodno sočivo postaje kruće, i dešava se svima, i onima koji su ceo život savršeno videli. Prvi znak je odmicanje telefona i jelovnika od očiju. Rešava se naočarima za blizinu, progresivnim staklima ili sočivima.

Šta se dešava u oku posle četrdesete?

Da bismo jasno videli izbliza, oko mora da promeni jačinu svog sočiva. Mali cilijarni mišić se steže, sočivo se ispupči i slika predmeta na tridesetak centimetara pada tačno na mrežnjaču. Taj proces se zove akomodacija i kod deteta je izuzetno snažan.

Sočivo celog života raste u slojevima, kao luk, i postaje sve gušće i krutije. Prema pregledu o presbiopiji, sposobnost akomodacije opada već od detinjstva, ali je tek oko četrdesete toliko mala da se primeti pri čitanju. Promena se nastavlja do šezdesete i nešto posle, a onda se ustali. Presbiopija nije bolest i ne vodi ka drugim bolestima oka; to je deo prirodnog starenja oka.

Kako izgledaju prvi znaci?

Promena dolazi postepeno, pa je ljudi najpre pripisuju lošem svetlu ili sitnim slovima. Tipični znaci su:

  • telefon, novine i deklaracije odmičete sve dalje od očiju
  • jelovnik u polumračnom restoranu postaje gotovo nečitljiv
  • za čitanje vam treba jača lampa nego ranije
  • posle dužeg čitanja ili ručnog rada boli glava ili su oči umorne
  • ujutru čitate lakše nego uveče
  • kod vezenja, provlačenja konca kroz iglu ili sitnih popravki sve teže izoštravate sliku

Da li je presbiopija isto što i dalekovidost?

Nije, iako obe otežavaju gledanje izbliza. Dalekovidost (hipermetropija) je posledica oblika oka koje je prekratko i postoji od rođenja, dok presbiopija nastaje zbog starenja sočiva. Mogu da postoje istovremeno, a mogu i da se kombinuju sa kratkovidošću.

OsobinaPresbiopijaDalekovidost
UzrokSočivo gubi elastičnostOko je kraće od prosečnog
Kada se javljaPosle 40. godine, kod svihOd rođenja, kod dela ljudi
Šta je mutnoSamo izblizaIzbliza, a kod jače dioptrije i u daljini
Oznaka na nalazuAdicija (add)Plus sfera (sph +)

Kako se meri dioptrija za blizinu?

Na pregledu se najpre određuje dioptrija za daljinu, a zatim se na probnom okviru dodaju plus sočiva dok tekst na tridesetak do četrdeset centimetara ne postane jasan. Taj dodatak se na nalazu piše kao adicija (add). Kako se čita ceo nalaz, objašnjava vodič dioptrija.

Adicija raste sa godinama: oko 45. godine najčešće je oko +1,00, oko 55. oko +2,00, a posle šezdesete se ustali na +2,50 do +3,00. Pri tom pregledu oftalmolog obično meri i očni pritisak i gleda očno dno, jer su posle četrdesete i glaukom i druge promene češći. Prema opisu pregleda oka, sve to staje u jednu posetu.

Koje naočare izabrati?

Izbor zavisi od toga da li već nosite naočare za daljinu i koliko vremena provodite izbliza i za računarom.

Naočare samo za čitanje

Najjednostavnije rešenje za one koji u daljinu vide dobro. Gotove naočare iz optike odgovaraju samo ako su oba oka slična i nema astigmatizma; inače ih je bolje napraviti po meri. Za hodanje i vožnju se skidaju.

Bifokalne naočare

Staklo ima dva polja: gornje za daljinu, donje za blizinu, sa vidljivom linijom između. Jeftinije su od progresivnih i brzo se na njih navikne, ali nema oštrog vida na srednjoj daljini, poput monitora.

Progresivna stakla

Jačina se postepeno menja od vrha do dna stakla, bez vidljive linije, pa jedne naočare pokrivaju daljinu, monitor i čitanje. Navikavanje traje od nekoliko dana do dve nedelje, a bočna polja stakla su malo mutnija.

Kancelarijske naočare

Podešene za razdaljinu od pola metra do dva metra: monitor, sto i kolege preko puta. Korisne su ljudima koji ceo dan rade za računarom, uz posebne naočare za vožnju.

Kontaktna sočiva

Multifokalna sočiva rade slično progresivnim staklima. Postoji i rešenje u kom jedno oko dobija sočivo za daljinu, a drugo za blizinu; mozak se na to kod mnogih ljudi navikne za nekoliko nedelja.

Šta je sa onima koji su kratkovidi?

Kratkovidi ljudi presbiopiju osete drugačije. Oko koje je u daljinu mutno izbliza ima prirodnu prednost, pa mnogi posle četrdesete primete da čitaju lakše kada spuste naočare na vrh nosa ili ih skinu. Problem nastaje kada nose naočare za daljinu i žele da pročitaju poruku na telefonu.

Rešenje su najčešće progresivna stakla ili dva para naočara. Ako je razlika između daljine i blizine mala, optičar može da predloži i blaže naočare za računar.

Postoje li operacije za presbiopiju?

Postoje, ali nijedna ne vraća elastičnost prirodnom sočivu. Kod operacije katarakte ugrađuje se veštačko sočivo, koje može biti multifokalno, pa daje oštar vid na više razdaljina. Isti zahvat se ponekad radi i bez katarakte, kao zamena sočiva radi dioptrije. Laserom se može podesiti jedno oko za blizinu, a drugo za daljinu.

Svaki od tih zahvata ima prednosti i kompromise: kod multifokalnih sočiva neki ljudi primećuju oreole oko svetla noću. Odluku donosite sa oftalmologom posle detaljnog pregleda. Prema NEI, naočare ostaju najčešće i najjednostavnije rešenje.

Kako sebi olakšati čitanje i rad izbliza?

Pored dobrih naočara, mnogo zavisi od svetla i navika. Prema savetima NEI za zdrav vid i iskustvu optičara, pomaže sledeće:

  • lampa iza ramena ili sa strane, usmerena na tekst, a ne u oči
  • veći font i podebljana slova na telefonu i e-čitaču
  • kratke pauze na svakih dvadesetak minuta čitanja, pogled kroz prozor
  • lupa za deklaracije i uputstva sa sitnim slovima u kuhinji ili kupatilu
  • rezervne naočare za čitanje u torbi, kolima ili kod kuće pored fotelje
  • kontrola vida na godinu ili dve, jer se adicija menja do šezdesete

Mogu li vežbe ili ishrana da zaustave presbiopiju?

Ne mogu. Sočivo se ukrućuje zbog promena u njegovim belančevinama, a na to ne utiču treninzi oka ni određene namirnice. Vežbe mogu da učine čitanje manje napornim i da odmore oči, o čemu piše vodič vežbe za oči, ali sitan tekst će i dalje tražiti naočare.

Raznovrsna ishrana sa povrćem, voćem i ribom ima smisla za oči u celini, posebno u godinama kada rastu rizici od katarakte i promena na mrežnjači.

Kada problem izbliza nije presbiopija?

Presbiopija se razvija sporo i na oba oka podjednako. Ako se vid promeni naglo ili samo na jednom oku, uzrok je verovatno drugi. Javite se oftalmologu odmah ili hitnoj pomoći (194) ako primetite:

  • naglo zamagljenje ili gubitak vida
  • krive linije i mrlju u središtu slike
  • bljeskove i senku nalik zavesi
  • bol u oku uz crvenilo i mučninu
  • iznenadne dvostruke slike

Gde su dodaci ishrani u svemu tome?

Dodatak ishrani ne vraća elastičnost sočivu i ne zamenjuje naočare za blizinu ni pregled. Ljudi posle četrdesete, koji mnogo čitaju, voze i rade za ekranom, ponekad ga uzimaju kao dopunu ishrani. Prema registru zdravstvenih tvrdnji EU, cink i vitamin A doprinose održavanju normalnog vida, a vitamin C i vitamin E zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Kapsule O Caps sadrže beta-karoten, vitamin C, cink i vitamin E, a Okulis beta-karoten, vitamin C i ekstrakt divlje borovnice. Uporedni pregled je na strani preparati za vid.

Pitanja i odgovori

U kojim godinama počinje presbiopija?

Kod većine ljudi između 40. i 45. godine, kod dalekovidih nešto ranije. Do šezdesete se postepeno pojačava, a zatim se ustali.

Da li gotove naočare za čitanje kvare oči?

Ne kvare, ali ako vam ne odgovaraju po jačini ili razmaku zenica, oči se brže umaraju i boli glava. Najbolje je da dioptriju prvo izmeri stručnjak.

Hoće li presbiopija biti sve gora?

Adicija raste do šezdesete, a zatim se uglavnom ne menja. Zato se naočare za blizinu u četrdesetim i pedesetim menjaju na svakih nekoliko godina.

Da li je potrebno nositi naočare stalno?

Ne. Naočare za čitanje se nose samo dok čitate ili radite izbliza. Progresivna stakla mogu da se nose ceo dan, ali i to je stvar izbora.

Može li presbiopija da se pojavi pre četrdesete?

Retko. Ranije se javlja kod dalekovidih i kod nekih bolesti ili lekova. Ako u tridesetim teško čitate izbliza, proverite vid.

Kako da biram između bifokalnih i progresivnih stakala?

Bifokalna su jeftinija i odmah jasna, ali bez srednje daljine. Progresivna pokrivaju i monitor, traže kratko navikavanje i bolje odgovaraju onima koji rade za računarom.

Izvori

  1. Wikipedia: Presbyopia
  2. NEI: Refractive errors
  3. Wikipedia: Far-sightedness
  4. Wikipedia: Eye examination
  5. NEI: Keep your eyes healthy

Tekst je pripremila redakcija OCaps360 na osnovu navedenih izvora. Ne zamenjuje savet lekara oftalmologa.

O Caps

O Caps: poručite uz plaćanje pouzećem

Ostavite ime i telefon, operater prodavca vas zove i potvrđuje porudžbinu i dostavu.

Poručite O Caps · 3.700 RSD →